Prioritet u radu Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ u narednom periodu biće očuvanje i osavremenjavanje fondova, ulaganje u infrastrukturu, ali i u kadar, kazala je za RTV Cetinje direktorica te institucije kulture, mr Dragica Lompar. Ona ističe da je zbog zaštite bibliotečkih fondova neophodna hitna rekonstrukcija objekata Francuskog i Italijanskog poslanstva, kao i centralnog depoa u kojem je smješten najveći dio fonda.

Ostvareni ugled i rezultati Nacionalne biblioteke i njen doprinos unapjređenju kulture i znanja, kao najvažnijeg resursa za ukupni napredak Crne Gore, po mišljenju Lompar, obavezuju osnivača da joj u narednom periodu posveti posebnu pažnju.

To se naročito odnosi na izmjenu postojeće zakonske regulative, odgovarajuće finansiranje i kadrovsko jačanje, razvijanje postojećih i pokretanje novih korisničkih servisa. Biblioteke u svijetu sve više otvaraju svoja vrata i okreću se korisnicima, njihovim željama i potrebama. Na osnovu otvorenosti biblioteka mjeri se, čak, i stepen demokratičnosti jednog društva. Naše biblioteke se, nažalost, još uvijek nalaze između iskazanih zahtjeva savremenog korisnika za brzom i preciznom informacijom i svoje nezavidne pozicije u finansijskom i statusnom smislu - kazala je Lompar.

Naglasila je da će Nacionalna biblioteka raditi na transparentnosti i biti dostupna svima, bez izuzetka.

Želimo da pokažemo crnogorskoj javnosti kroz razne oblike kulturnih programa i saradnje sa drugim institucijama, odnosno partnerske projekte, da mi jesmo ustanova koja ima što da pokaže i koja ne nosi bez razloga epitet identitetske institucije od posebnog značaja za državu Crnu Goru. Takođe, sve ono što biblioteka ima u svojim fondovima biće u potpunosti dostupno crnogorskoj javnosti, odnosno svim zainteresovanim građanima, poštujući princip jednakog pristupa informacijama svima - ističe Lompar.

Nacionalna biblioteka će nastaviti sa jačanjem bibliotečko-informacionog sistema Crne Gore, poručila je Lompar.

Riječ je o elektronskom katalogu koji je dostupan na internetu našim korisnicima, od naučnih istraživača, profesora, studenata i svih građana. Ova biibliotečko-informaciona baza je veoma jednostavna za pretraživanje i korišćenje, i u svakom trenutku može da se provjeri bilo koja informacija o bibliotečkoj građi. Ona se nažalost ne popunjava tempom kojim bi mi željeli, zbog nekih problema koje biblioteka ima u svom radu, a to je prije svega nedostatak stručnog kadra. Ovo naročito ističem zbog veličine fonda, koji sadrži oko dva miliona bibliotečkih jedinica, dok je broj stručnog bibliotečkog osoblja nedovoljan već decenijama za tako veliki fond. Treba istaći da broj zapisa u elektronskom katalogu Nacionalne biblioteke u ovom trenutku iznosi 291.620 zapisa, a zajednička baza svih crnogorskih biblioteka ima ukupno 578.535 zapisa. Dakle, svi ovi zapisi su dostupni on line 24 časa, a mogućnost pretraživanja baze po raznim parametrima je vrlo velika, a dobijeni podaci su precizni i relevantni - kazala je ona.

Kada je u pitanju obnavljanje fondova, prioritet će prema riječima Lompar, biti nacionalna zbirka "Montenegrina“, koja obuhvata crnogorske knjige i crnogorsku periodiku.

“Montenegrina” objedinjava sve naslove knjiga, novina i časopisa objavljenih u Crnoj Gori, od “Oktoiha prvoglasnika” iz 1494. godine, pa sve do današnjih dana. “Montenegrinu” kompletiramo na osnovu Zakona o izdavačkoj djelatnosti koji definiše da je svaki izdavač u Crnoj Gori dužan da Nacionalnoj biblioteci besplatno dostavi pet primjeraka od svakog objavljenog naslova. Nažalost, ovaj zakon se dosljedno ne poštuje, mada posljednjih godina uočavamo određeni pomak i odgovorniji odnos izdavača prema našoj ustanovi. Važno je reći da “Montenegrina” obuhvata i publikacije čiji su autori rođeni u Crnoj Gori ili su porijeklom iz Crne Gore, kao i publikacije tematski vezane za Crnu Goru − bez obzira na autorstvo, jezik i mjesto izdanja. Ovo nam predstavlja dodatni izazov, jer osim što moramo da pratimo crnogorsku izdavačku produkciju, moramo da pratimo i strane izdavačke kuće, knjižare i antikvarnice u potrazi za naslovima koji se odnose na Crnu Goru. U pitanju je veoma obiman referat za koji mi nemamo razvijenu posebnu službu koja bi se na organizovan i sistematičan način bavila ovim segmentom poslovanja biblioteke koji je definisan Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti - kazala je Lompar.

Direktorica Nacionalne biblioteke ukazuje na potrebu rekonstrukcije objekata u kojima se nalaze bibliotečki fondovi, bivše Italijansko i Francusko poslanstvo.

Italijansko poslanstvo je ugroženo od prodora vode sa krova, dotrajala je spoljašnja stolarija, a velikih problema imamo i sa zagrijavanjem prostorija. U Francuskom poslanstvu je takođe dotrajala stolarija, neki prozori se ne mogu, niti smiju otvarati, enterijer je zaista u lošem stanju i potrebna bi bila kompletna restauracija cijelog enterijera i eksterijera, fasade, parkova. U pitanju su velike investicije za koje mislim da bi svima donijele benefite u budućnosti, kako biblioteci kao instituciji u cilju bezbjednosti fondova i objekata, tako i ukupnoj turističkoj i kulturnoj ponudi Cetinja i Crne Gore - ističe Lopmar.

Prema njenim rijerčima, bibliotečki fond koji se čuva u centralnom depou Nacionalne biblioteke je, takođe, ugrožen zbog prodora vode, višedecenijskog nezagrijavanja i velike koncentracije vlage.

Najveći dio fonda je smješten u objektu depoa koji je podignut na kompleksu bivšeg Italijanskog poslanstva 80-ih godina prošlog vijeka. To je objekat na sedam nivoa, od kojih su dva ispod zemlje. On je u nekoliko navrata pretrpio velike poplave, a najveća je bila 1986. godine kada je stradao fond jugoslovenskih novina. Objekat do dana današnjeg nije saniran na način da je potpuno bezbjedan od prokišnjavanja i od prodora vode iz podrumskog dijela objekta. Stoga svake jeseni i zime imamo velikih problema, čije rješavanje zahtjeva značajna investiciona ulaganja, slobodno mogu reći kapitalna ulaganja. Na ovaj problem se godinama ukazuje nadležnom ministarstvu, jer u prostoru koji je predviđen za smještaj i trajno čuvanje bibliotečke građe ne postoje optimalni mikroklimatski uslovi, predviđeni međunarodnim standardima – kazala je Lompar.

Kako tvrdi, Nacionalna biblioteka ima visoke troškove slanja publikacija u biblioteke i slavističke centre širom svijeta. Stoga je, prema njenim riječima, potrebno pronaći model smanjenja poštanskih troškova jer se radi o promovisanju crnogorske izdavačke produkcije i crnogorske kulture širom svijeta.

I ovaj problem je aktuelan već dugi niz godina. Značajan dio opredijeljenog godišnjeg budžeta se usmjerava na međunarodnu razmjenu publikacija, koja predstavlja vid uspješne saradnje između nacionalnih biblioteka, naročito kada su u pitanju publikacije stručnog i naučnog karaktera – kazala je ona.

Lompar zaključuje da je knjiga, kao temeljna civilizacijska vrijednost Crnu Goru vinula u red zemalja Gutembergove galaksije još u XV vijeku. To nas obavezuje, kazala je Lompar, da Nacionalnu biblioteku, koja nosi ime slavnog vladara Đurđa Crnojevića, tretiramo kao jednu od najznačajnijih državnih institucija kulture, što po njenim riječima posljednjih decenija nije bio slučaj.

Izvor RTV Cetinje: https://sn.rs/5bmwp