„Bibliografija crnogorskih personalnih bibliografija”
autora Milorada T. Milovića, bibliotekara savjetnika u Nacionalnoj biblioteci
Crne Gore „Đurđe Crnojević”, predstavljena je 12. maja na 17. Međunarodnom
podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, u Podgorici.
Na promociji je osim autora govorila i bibliotekarka
savjetnica Slavica Glendža, pomoćnica direktorice za bibliotečke poslove u
Biblioteci.
Personalne bibliografije su vrsta bibliografija
koje sadrže djela samo jedne ličnosti. Obično se, ističe Milović, za predmet bibliografskog rada uzimaju ličnosti
od izuzetnog značaja u nekoj duhovnoj oblasti ili u javnom životu uopšte, a
njihova izrada često je inicirana godišnjicama rođenja ili smrti, jubilejima
ili drugim važnim datumima vezanim za ličnost koja je predmet istraživanja.
„Prije ove Bibliografije publikovane su samo dvije
bibliografije crnogorskih personalnih bibliografija koje je uradila istaknuta bibliografkinja Zdravka Radulović. Prva bibliografija pod
nazivom „Personalna bibliografija u Crnoj Gori“ je objavljena u zborniku radova
„Susreti bibliografa ’95“ u Inđiju 1996. godine. Ovom bibliografijom je
popisana 451 personalna bibliografija. Druga bibliografija je objavljena u
„Bibliografskom vjesniku“ 1997. godine. Ona predstavlja dopunu prethodno
objavljene i sadrži ukupno 78 bibliografskih jedinica“, kazao je autor.
Bibliografija, bitno je napomenuti, sadrži 2394 personalnih bibliografija
crnogorskih stvaralaca zaključno sa 2019. godinom, a zasnovana je na precizno definisanim
kriterijumima za odabir građe, kao i njenim standardizovanim načinom obrade
odabrane građe.
„Dakle, popisane su sve personalne bibliografije
objavljene u Crnoj Gori, personalne bibliografije crnogorskih autora objavljene
van Crne Gore i personalne bibliografije čiji su autori iz drugih država i koje
su objavljene van Crne Gore a odnose se na crnogorske stvaraoce“, pojasnila je
gospođa Glendža i dodala da se na osnovu popisa, broja bibliografskih jedinica
ove Bibliografije može zaključiti da su u Crnoj Gori postignuti zaista značajni
rezultati na izradi ovog tipa publikacija.
Uzimajući u obzir Registar autora u Bibliografiji, a i samim uvidom
u bibliografsku građu, jasno je da su autori najvećeg broja personalnih
bibliografija: akademik Dušan Martinović, Dobrilo Aranitović,
Marija Adžić i dr.
„Pored višetomne edicije „Portreti“ Dušan
Martinović je objavio na desetine personalnih bibliografija značajnih ličnosti
u više crnogorskih časopisa. U ovoj Bibliografiji su popisane čak 382
personalne bibliografije Dušana Martinovića od kojih 14 kao posebna izdanja, 26
je posebnih otisaka, dok su 342 bibliografije objavljene u periodici, zbornicima
radova i raznim spomenicama, monografijama, sabranim djelima. Pored Dušana
Martinovića, posebnu pažnju zaslužuje marljivi i veoma plodni bibliograf
Dobrilo Aranitović iz Šapca koji je do sada uradio impozantan broj personalnih
bibliografija poznatih kulturnih radnika, pisaca, filozofa, političara. U ovoj
Bibliografiji je popisano 280 Aranitovićevih personalnih bibliografija, od čega
17 su posebna izdanja, 34 je posebnih otisaka, dok je 229 bibliografija
objavljeno u crnogorskoj i jugoslovenskoj periodici, zbornicima radova i
posebnim izdanjima“,
rekao je Milović.
Milorad-Mijo Milović istakniti i uvaženi
crnogorski bibliograf, koji je objavio veliki broj različitih vrsta
bibliografija, istoričar po struci, od
1984. godine radi u NBCG, kao bibliotekar bibliograf. Posjeduje najveće zvanje
u bibliotekarskoj struci zvanje bibliotekara savjetnika, a dobitnik je i
najveće strukovne nagrade „Dr Niko Simov Martinović“.
„Bibliografija crnogorskih personalnih bibliografija” autora Milorada T. Milovića, bibliotekara savjetnika u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević”, predstavljena je 12. maja na 17. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, u Podgorici.
Na promociji je osim autora govorila i bibliotekarka savjetnica Slavica Glendža, pomoćnica direktorice za bibliotečke poslove u Biblioteci.
Personalne bibliografije su vrsta bibliografija koje sadrže djela samo jedne ličnosti. Obično se, ističe Milović, za predmet bibliografskog rada uzimaju ličnosti od izuzetnog značaja u nekoj duhovnoj oblasti ili u javnom životu uopšte, a njihova izrada često je inicirana godišnjicama rođenja ili smrti, jubilejima ili drugim važnim datumima vezanim za ličnost koja je predmet istraživanja.
„Prije ove Bibliografije publikovane su samo dvije bibliografije crnogorskih personalnih bibliografija koje je uradila istaknuta bibliografkinja Zdravka Radulović. Prva bibliografija pod nazivom „Personalna bibliografija u Crnoj Gori“ je objavljena u zborniku radova „Susreti bibliografa ’95“ u Inđiju 1996. godine. Ovom bibliografijom je popisana 451 personalna bibliografija. Druga bibliografija je objavljena u „Bibliografskom vjesniku“ 1997. godine. Ona predstavlja dopunu prethodno objavljene i sadrži ukupno 78 bibliografskih jedinica“, kazao je autor.
Bibliografija, bitno je napomenuti, sadrži 2394 personalnih bibliografija crnogorskih stvaralaca zaključno sa 2019. godinom, a zasnovana je na precizno definisanim kriterijumima za odabir građe, kao i njenim standardizovanim načinom obrade odabrane građe.
„Dakle, popisane su sve personalne bibliografije objavljene u Crnoj Gori, personalne bibliografije crnogorskih autora objavljene van Crne Gore i personalne bibliografije čiji su autori iz drugih država i koje su objavljene van Crne Gore a odnose se na crnogorske stvaraoce“, pojasnila je gospođa Glendža i dodala da se na osnovu popisa, broja bibliografskih jedinica ove Bibliografije može zaključiti da su u Crnoj Gori postignuti zaista značajni rezultati na izradi ovog tipa publikacija.
Uzimajući u obzir Registar autora u Bibliografiji, a i samim uvidom u bibliografsku građu, jasno je da su autori najvećeg broja personalnih bibliografija: akademik Dušan Martinović, Dobrilo Aranitović, Marija Adžić i dr.
„Pored višetomne edicije „Portreti“ Dušan Martinović je objavio na desetine personalnih bibliografija značajnih ličnosti u više crnogorskih časopisa. U ovoj Bibliografiji su popisane čak 382 personalne bibliografije Dušana Martinovića od kojih 14 kao posebna izdanja, 26 je posebnih otisaka, dok su 342 bibliografije objavljene u periodici, zbornicima radova i raznim spomenicama, monografijama, sabranim djelima. Pored Dušana Martinovića, posebnu pažnju zaslužuje marljivi i veoma plodni bibliograf Dobrilo Aranitović iz Šapca koji je do sada uradio impozantan broj personalnih bibliografija poznatih kulturnih radnika, pisaca, filozofa, političara. U ovoj Bibliografiji je popisano 280 Aranitovićevih personalnih bibliografija, od čega 17 su posebna izdanja, 34 je posebnih otisaka, dok je 229 bibliografija objavljeno u crnogorskoj i jugoslovenskoj periodici, zbornicima radova i posebnim izdanjima“, rekao je Milović.
Milorad-Mijo Milović istakniti i uvaženi crnogorski bibliograf, koji je objavio veliki broj različitih vrsta bibliografija, istoričar po struci, od 1984. godine radi u NBCG, kao bibliotekar bibliograf. Posjeduje najveće zvanje u bibliotekarskoj struci zvanje bibliotekara savjetnika, a dobitnik je i najveće strukovne nagrade „Dr Niko Simov Martinović“.