U okviru Programa međunarodne
razmjene kulturnih manifestacija „CROATICA – MONTENEGRINA“, Savez Crnogoraca
Hrvatske i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević” organizovale su
izložbu „100 godina hrvatske književnosti :
fondovima Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju”.
Izložbu je 24.11. u Gradskoj
knjižnici Rijeka otvorila direktorica NBCG, Dragica Lompar. Ona je istakla da
Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ u svojim fondovima čuva neizmjerno
kulturno bogatstvo, prikupljano vjekovima, od prvih rukopisnih i štampanih
knjiga iz štamparije znamenitog crnogorskog vladara Đurđa Crnojevića, zatim iz
druge čuvene štamparije velikog vladara i genijalnog pjesnika Petra II
Petrovića Njegoša, sve do današnjih dana. Objasnila je da je biblioteka nastala
na više od pet vjekova dugoj tradiciji pismenosti i književnosti, koju s
ponosom baštini Cetinje, središte crnogorske kulture.
NBCG „Đurđe Crnojević” posjeduje
veliki broj djela hrvatskih autora iz svih oblasti znanja. Kad govorimo o
književnosti, neka od njih su izuzetno vrijedna, poput Kronike Pavla Ritera
Vitezovića iz 1744, Gundulićevog Osmana iz 1826, Narodne pěsni ilirske iz 1839,
Pjesni razlike Dinka Ranjine iz 1891, Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže iz
1928, ratno izdanje Kovačićeve Jame iz 1944. godine i dr.
Za ovu izložbu smo odabran je
određeni broj poznatih hrvatskih autora i naslova jer, prema riječima velikog
hrvatskog istoričara književnosti Iva Frangeša, „cjelovita slika jedne
književnosti ovisi, prije svega, o djelu i djelovanju najvećih, a to su u
hrvatskom slučaju: Marulić, Držić, Gundulić, Mažuranić, Šenoa, Kranjčević,
Matoš, Polić Kamov, Ujević, Krleža, Goran“.
Ova velika književna tradicija
utrla je put mnogim današnjim htvatskim piscima, ali i obogaćivala sve nas koji
volimo da čitamo I uživamo u mirisu stranica obilježenih vremenom - kazala je
Lompar.
Ona se zahvalila predsjedniku
Saveza Ljubu Radoviću, koji je i sam govorio na izložbi i podsjetio na misiju
Saveza Crnogoraca Hrvatske Rijeka da kulturno povezuje dva bratska naroda i dva
grada pobratima, Rijeku i Cetinje.
Zatim se zahvalila
Goransko-primorskoj županiji koja je finansijski pomogla realizaciju izložbe u
Rijeci i doprinijela da se i ove godine u cjelini ostvare programi razmjene
kulturnih sadržaja između Saveza Crnogoraca u Rijeci i kulturnih institucija u
Crnoj Gori. Zahvalnost je izrazila i autorkama izložbe, koleginicama Mileniji
Vračar i Ivi Vujović, kao i dizajnerki plakata - likovnoj umjetnici Sandri
Đurović sa Cetinja.
U okviru Programa međunarodne razmjene kulturnih manifestacija „CROATICA – MONTENEGRINA“, Savez Crnogoraca Hrvatske i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević” organizovale su izložbu „100 godina hrvatske književnosti : fondovima Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju”.
Izložbu je 24.11. u Gradskoj knjižnici Rijeka otvorila direktorica NBCG, Dragica Lompar. Ona je istakla da Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ u svojim fondovima čuva neizmjerno kulturno bogatstvo, prikupljano vjekovima, od prvih rukopisnih i štampanih knjiga iz štamparije znamenitog crnogorskog vladara Đurđa Crnojevića, zatim iz druge čuvene štamparije velikog vladara i genijalnog pjesnika Petra II Petrovića Njegoša, sve do današnjih dana. Objasnila je da je biblioteka nastala na više od pet vjekova dugoj tradiciji pismenosti i književnosti, koju s ponosom baštini Cetinje, središte crnogorske kulture.
NBCG „Đurđe Crnojević” posjeduje veliki broj djela hrvatskih autora iz svih oblasti znanja. Kad govorimo o književnosti, neka od njih su izuzetno vrijedna, poput Kronike Pavla Ritera Vitezovića iz 1744, Gundulićevog Osmana iz 1826, Narodne pěsni ilirske iz 1839, Pjesni razlike Dinka Ranjine iz 1891, Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže iz 1928, ratno izdanje Kovačićeve Jame iz 1944. godine i dr.
Za ovu izložbu smo odabran je određeni broj poznatih hrvatskih autora i naslova jer, prema riječima velikog hrvatskog istoričara književnosti Iva Frangeša, „cjelovita slika jedne književnosti ovisi, prije svega, o djelu i djelovanju najvećih, a to su u hrvatskom slučaju: Marulić, Držić, Gundulić, Mažuranić, Šenoa, Kranjčević, Matoš, Polić Kamov, Ujević, Krleža, Goran“.
Ova velika književna tradicija utrla je put mnogim današnjim htvatskim piscima, ali i obogaćivala sve nas koji volimo da čitamo I uživamo u mirisu stranica obilježenih vremenom - kazala je Lompar.
Ona se zahvalila predsjedniku Saveza Ljubu Radoviću, koji je i sam govorio na izložbi i podsjetio na misiju Saveza Crnogoraca Hrvatske Rijeka da kulturno povezuje dva bratska naroda i dva grada pobratima, Rijeku i Cetinje.
Zatim se zahvalila Goransko-primorskoj županiji koja je finansijski pomogla realizaciju izložbe u Rijeci i doprinijela da se i ove godine u cjelini ostvare programi razmjene kulturnih sadržaja između Saveza Crnogoraca u Rijeci i kulturnih institucija u Crnoj Gori. Zahvalnost je izrazila i autorkama izložbe, koleginicama Mileniji Vračar i Ivi Vujović, kao i dizajnerki plakata - likovnoj umjetnici Sandri Đurović sa Cetinja.