Radulović: Za naše časne pretke, prije osamdeset godina, nije bilo dileme, oni su svoj herojski izbor odavno učinili. Nama za ponos, njima za vječnu slavu! Izložba pod nazivom „80 godina 13. jula 1941–2021 – godine prkosa i ponosa“ koju je Matica crnogorska organizovala u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore „Đurđe Crnojević“, povodom obilježavanja jubileja 80 godina od Trinaestojulskog ustanka, otvorena je sinoć u Biblioteci na Cetinju.

Na otvaranju izložbe, koju čine dvadeset dva ilustrovana panoa sa fotografijama i dokumentima iz perioda pripreme ustanka i događanja nakon toga, su govorili: Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske i Danilo Ivezić, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.

Trinaestojulski ustanak, prema riječima gospodina Radulovića, predstavlja epohalni trenutak u samorazumijevanju našeg naroda.

„Čin prkosnog otpora protiv fašističke iluzije o državnosti, koja je ukidala slobodu i dostojanstvo crnogorskih ljudi, istorijski je konstitutivni momenat savremenog crnogorskog političkog subjektiviteta i nacionalne samosvijesti. To je čvrsti zalog za budućnost, i snažna opomena kada god posustanemo u borbi protiv ideologia i političke prakse koje ponižavaju čovjeka, ukidaju njegov spontanitet i žudnju za slobodom, svodeći bogatstvo ljudskog postojanjana na bezlični višak materije i puki broj čija je likvidacija onda, samo pitanje tehnike”, kazao je Radulović i konstatovao da crnogorski građani nijesu dozvolili da ih prevari kvislinška ideja obnove crnogorske države, koja u uslovima fašističke okupacije ne bi bila ni nezavisna, ni država, ni crnogorska.

Saglasan sa njim je i gospodin Ivezić, koji je istakao je da je upravo Trinaestojulski ustanak, crnogorski odgovor na jedno od najvećih zala ovoga svijeta, te da je jedinstven iz dva razloga.

„Prvo, svojom masovnošću, što je i odredilo Opštenarodni narodni ustanak, bio je jedinstven primjer u tadašnjoj porobljenoj Evropi i nije bio ideološki, nego civilizacijski. Drugo, on je bio odgovor crnogorskog naroda na ponuđenu „fašističku slobodu” – na nezavisnu Kraljevinu Crnu Goru, koja nije bila ni nezavisna, ni Kraljevina, a ni Crna Gora”, kazao je Ivezić dodajući da su Crnogorci sa gnušanjem odbili takvu Crnu Goru i takvu slobodu, te da je crnogorski narod, ponovo, pronašao svoju dušu.

Izložba, čiji su autori: dr Adnan Prekić, istoričar, mr Jadranka Selhanović, istoričarka, Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Danilo Ivezić, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, će krasiti hol Biblioteke do 15. decembra.