Izložbom „Jevto Milović i građa o Crnoj Gori u evropskim arhivima” Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević” obilježila je 110 godina od rođenja akademika Jevta Milovića.
Jevto Milović je napisao je veliki broj rasprava, studija i članaka na našem i njemačkom jeziku. Posebno se bavio proučavanjem Petra II Petrovića Njegoša i to je, kako je istakao prof. dr Živko Đurković, bila najznačajnija tema njegovog istraživanja.
Đurković je poznavao Milovića i da bi cetinjskoj publici dočarao strast koju je on osjećao prema Njegoševom stvaralaštvu, prisjetio se jednog razgovora.
„Sjećam se kada su jednom razgovarali Čedo Vuković i Jevto Milović na temu Njegoš, Jevto je tada rekao: „To je strast bez koje ne mogu. Osjećam samo da to nije strast jednog lovca. Dublje je to. Na Njegošev stih, na pronađeni detalj iz njegovog života, sve se u meni uzigra i ustrese. I kako bih to nazvao? Da li se ja cijelim bićem odazivam Njegošu?”, naveo je Đurković.
Bibliotekarka savjetnica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević”, koautorka ove izložbe Milenija Vračar smatra da Miloviću trebamo biti zahvalni jer je pronašao i prikupio dokumenta o istoriji Crne Gore, koja su od vremena Petra I nestajala iz naše zemlje.
Nove metodologije istraživanja se javljaju i one će, kako je kazao Đurković, učiniti da dođe do nekih novih saznanja i o Jevtu i o Crnoj Gori i o Petrovićima, a posebno o Njegošu. Saglasna sa njim je i gospođa Vračar koja je istakla da da bi istraživači trebalo da nastave Milovićev rad, tražeći elektronska i savremena izdanja knjiga u kojima se govori o istoriji Crne Gore, a koja se čuvaju na prostoru bivše Jugoslavije, Austrije i Njemačke.
Izložbu su pripremile bibliotekarka savjetnica Milenija Vračar i viša bibliotekarka Zorica Sjekloća, a ona će krasiti hol Biblioteke do 27. oktobra.
Izložbom „Jevto Milović i građa o Crnoj Gori u evropskim arhivima” Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević” obilježila je 110 godina od rođenja akademika Jevta Milovića.
Jevto Milović je napisao je veliki broj rasprava, studija i članaka na našem i njemačkom jeziku. Posebno se bavio proučavanjem Petra II Petrovića Njegoša i to je, kako je istakao prof. dr Živko Đurković, bila najznačajnija tema njegovog istraživanja.
Đurković je poznavao Milovića i da bi cetinjskoj publici dočarao strast koju je on osjećao prema Njegoševom stvaralaštvu, prisjetio se jednog razgovora.
„Sjećam se kada su jednom razgovarali Čedo Vuković i Jevto Milović na temu Njegoš, Jevto je tada rekao: „To je strast bez koje ne mogu. Osjećam samo da to nije strast jednog lovca. Dublje je to. Na Njegošev stih, na pronađeni detalj iz njegovog života, sve se u meni uzigra i ustrese. I kako bih to nazvao? Da li se ja cijelim bićem odazivam Njegošu?”, naveo je Đurković.
Bibliotekarka savjetnica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević”, koautorka ove izložbe Milenija Vračar smatra da Miloviću trebamo biti zahvalni jer je pronašao i prikupio dokumenta o istoriji Crne Gore, koja su od vremena Petra I nestajala iz naše zemlje.
Nove metodologije istraživanja se javljaju i one će, kako je kazao Đurković, učiniti da dođe do nekih novih saznanja i o Jevtu i o Crnoj Gori i o Petrovićima, a posebno o Njegošu. Saglasna sa njim je i gospođa Vračar koja je istakla da da bi istraživači trebalo da nastave Milovićev rad, tražeći elektronska i savremena izdanja knjiga u kojima se govori o istoriji Crne Gore, a koja se čuvaju na prostoru bivše Jugoslavije, Austrije i Njemačke.
Izložbu su pripremile bibliotekarka savjetnica Milenija Vračar i viša bibliotekarka Zorica Sjekloća, a ona će krasiti hol Biblioteke do 27. oktobra.