Književno veče posvećeno Mladenu Lomparu,
poznatom crnogorskom pjesniku koji je ostavio neizbrisiv trag u našoj
književnosti, održano je sinoć u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe
Crnojević“ na Cetinju.
„Ljepota je sve ono
što
živi mirno
kad
se naslućuje olakšanje u lagodnom putu slobode
odkad
se povećao među nama razmak
i
saznanje da je uzalud prosuo život
bio
je otvoren put…” stihovi
su Lompareve pjesme „Ljepota odsutnosti“, kojim su učenice cetinjske Gimnazije
otvorile veče sjećanja na njegov život i rad.
Besjedu o
crnogorskom pjesniku, likovnom kritičaru i multilateralnom kulturnom
radniku održali su: Milorad Popović, književnik, Pavle Goranović, akademik i Mihailo Mujo
Jovićević, slikar.
Lompar je, prema riječima akademika Goranovića, bio čovjek
neobičnog i zdravog duha, onaj koji je
uvijek plijenio svojom neposrednošću i koji je okupljao ljude.
„Imao je nevjerovatnu upornost i posvećenost onim idejama u koje je vjerovao,
i posebnu predanost crnogorskim vrijednostima i poeziji kao nekom osnovnom
načelu njegovog života”, kazao je Goranović.
Saglasan sa njim je i slikar
Jovićević, koji je istakao da je govoriti na večeri o Mladenu Lomparu, za njega
velika čast, ali i bolno sjećanje, budući da su se poznavali i družili pedeset
godina.
Književnik Milorad Popović Lompara je
okarakterisao kao čovjeka koji je uvijek reagovao srcem i koji nikada nije pogriješio ni u
jednom suštinskom trenutku.
Mladen
Lompar je rođen na Cetinju 1944. godine. Diplomirao je istoriju umjetnosti na
Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao kustos u Narodnom muzeju, a potom
je bio direktor Umjetničkog muzeja Cme Gore na Cetinju. Prvu knjigu pjesama
„Pustinožitelj” objavio je 1970. godine, a potom su uslijedile brojne pjesničke
zbirke od kojih su neke prevedene na francuski, italijanski, engleski, makedonski,
slovenački, bugarski i albanski jezik. U njima se profilisao kao osobena pojava
u savremenom crnogorskom pjesništvu.
Lompar
je bio i ugledni likovni kritičar. Objavio je monografiju „Crnogorski slikari”
na crnogorskom i engleskom jeziku, kao i još nekoliko monografija o poznatim
poslijeratnim crnogorskim slikarima.
Dobitnik
je gotovo svih važnijih književnih nagrada u Crnoj Gori, a najveće državno
priznanje, Trinaestojulsku nagradu dobio je 2007. godine za pjesničku knjigu
„Sjena na sceni”.
Pored
ostalog, Lompar je bio glavni urednik časopisa „Ars", osnivač i član
Matice crnogorske, komesar II i III Cetinjskog bijenala, potpredsjednik
Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, jedan od osnivača Crnogorskog društva
nezavisnih književnika i predsjednik crnogorskog PEN centra.
Književno veče posvećeno Mladenu Lomparu, poznatom crnogorskom pjesniku koji je ostavio neizbrisiv trag u našoj književnosti, održano je sinoć u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.
„Ljepota je sve ono
što živi mirno
kad se naslućuje olakšanje u lagodnom putu slobode
odkad se povećao među nama razmak
i saznanje da je uzalud prosuo život
bio je otvoren put…” stihovi su Lompareve pjesme „Ljepota odsutnosti“, kojim su učenice cetinjske Gimnazije otvorile veče sjećanja na njegov život i rad.
Besjedu o crnogorskom pjesniku, likovnom kritičaru i multilateralnom kulturnom radniku održali su: Milorad Popović, književnik, Pavle Goranović, akademik i Mihailo Mujo Jovićević, slikar.
Lompar je, prema riječima akademika Goranovića, bio čovjek neobičnog i zdravog duha, onaj koji je uvijek plijenio svojom neposrednošću i koji je okupljao ljude.
„Imao je nevjerovatnu upornost i posvećenost onim idejama u koje je vjerovao, i posebnu predanost crnogorskim vrijednostima i poeziji kao nekom osnovnom načelu njegovog života”, kazao je Goranović.
Saglasan sa njim je i slikar Jovićević, koji je istakao da je govoriti na večeri o Mladenu Lomparu, za njega velika čast, ali i bolno sjećanje, budući da su se poznavali i družili pedeset godina.
Književnik Milorad Popović Lompara je okarakterisao kao čovjeka koji je uvijek reagovao srcem i koji nikada nije pogriješio ni u jednom suštinskom trenutku.
Mladen Lompar je rođen na Cetinju 1944. godine. Diplomirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao kustos u Narodnom muzeju, a potom je bio direktor Umjetničkog muzeja Cme Gore na Cetinju. Prvu knjigu pjesama „Pustinožitelj” objavio je 1970. godine, a potom su uslijedile brojne pjesničke zbirke od kojih su neke prevedene na francuski, italijanski, engleski, makedonski, slovenački, bugarski i albanski jezik. U njima se profilisao kao osobena pojava u savremenom crnogorskom pjesništvu.
Lompar je bio i ugledni likovni kritičar. Objavio je monografiju „Crnogorski slikari” na crnogorskom i engleskom jeziku, kao i još nekoliko monografija o poznatim poslijeratnim crnogorskim slikarima.
Dobitnik je gotovo svih važnijih književnih nagrada u Crnoj Gori, a najveće državno priznanje, Trinaestojulsku nagradu dobio je 2007. godine za pjesničku knjigu „Sjena na sceni”.
Pored ostalog, Lompar je bio glavni urednik časopisa „Ars", osnivač i član Matice crnogorske, komesar II i III Cetinjskog bijenala, potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, jedan od osnivača Crnogorskog društva nezavisnih književnika i predsjednik crnogorskog PEN centra.
Preminuo je u Kotoru 2017. godine.