Posljednjeg dana
14. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, odnosno 11. aprila, održana je panel diskusija na temu „Iskušenja savremenog izdavaštva“, na kojoj su
učestvovali: Anastazija Miranović, direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, Zoran
Hamović, glavni urednik izdavačkog preduzeća „Clio“ i Milorad Milović,
rukovodilac Bibliografskog odjeljenja Nacionalne biblioteke Crne Gore.
Moderatorka je bila mr Ksenija Rakočević.
Gospodin Hamović
je govorio o degradiranoj poziciji knjige što je, kako ističe, dovelo do smanjenja interesovanja za istu.
„Knjiga više ne
pruža moć koja je proizilazila iz mogućnosti korišćenja znanja stečenog
čitanjem. Što se tiče budućnosti knjige za očekivati je da će se sve više
čitati elektronski sadržaj upitnog kvaliteta u pogledu izvora podataka”, rekao
je.
Anastazija
Miranović je pojasnila da Narodni muzej Crne Gore u publikacijama koje
objavljuje pažljivo njeguje svijest o potrebi čuvanja kulturne baštine, te da
često učestvuju kao suizdavač sa drugim institucijama.
„Aktuelni trendovi će možda donijeti smanjenu dostupnost knjige, ali će to istovremeno knjizi vratiti ekskluzivitet i povećati vrijednost”,
kazala je Miranović.
Milorad Milović je konstatovao smanjenu posjećenost biblioteka, ali
je digitalizaciju koju je Nacionalna biblioteka uvela u praksu naveo kao dobar način očuvanja knjige.
„Biblioteka se odlučila da digitalizuje knjige iz
dva raloga. Prvi je da bi zaštitili orginal od daljeg korišćenja i habanja, a
drugi je da bi povećali dostupnost i olakšali čitaocima“, zaključio je Milović.
Posljednjeg dana 14. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, odnosno 11. aprila, održana je panel diskusija na temu „Iskušenja savremenog izdavaštva“, na kojoj su učestvovali: Anastazija Miranović, direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, Zoran Hamović, glavni urednik izdavačkog preduzeća „Clio“ i Milorad Milović, rukovodilac Bibliografskog odjeljenja Nacionalne biblioteke Crne Gore. Moderatorka je bila mr Ksenija Rakočević.
Gospodin Hamović je govorio o degradiranoj poziciji knjige što je, kako ističe, dovelo do smanjenja interesovanja za istu.
„Knjiga više ne pruža moć koja je proizilazila iz mogućnosti korišćenja znanja stečenog čitanjem. Što se tiče budućnosti knjige za očekivati je da će se sve više čitati elektronski sadržaj upitnog kvaliteta u pogledu izvora podataka”, rekao je.
Anastazija Miranović je pojasnila da Narodni muzej Crne Gore u publikacijama koje objavljuje pažljivo njeguje svijest o potrebi čuvanja kulturne baštine, te da često učestvuju kao suizdavač sa drugim institucijama.
„Aktuelni trendovi će možda donijeti smanjenu dostupnost knjige, ali će to istovremeno knjizi vratiti ekskluzivitet i povećati vrijednost”, kazala je Miranović.
Milorad Milović je konstatovao smanjenu posjećenost biblioteka, ali je digitalizaciju koju je Nacionalna biblioteka uvela u praksu naveo kao dobar način očuvanja knjige.
„Biblioteka se odlučila da digitalizuje knjige iz dva raloga. Prvi je da bi zaštitili orginal od daljeg korišćenja i habanja, a drugi je da bi povećali dostupnost i olakšali čitaocima“, zaključio je Milović.