Knjiga pjesama poznate ukrajinske pjesnikinje Olene Telige predstavljena je u petak, 25. oktobra, u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.

O knjizi su govorili: Natalija Fijalka, otpravnica poslova Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori, Božidar Proročić, pjesnik i prevodilac djela i profesor književnosti Veljko Đukanović.

Uz izraze osobitog uvažavanja prevodiocu djela, gospođa Fijalka je istakla da je riječ o prvom prevodu nekog ukrajinskog stvaraoca, te da se kroz ovu knjigu pjesama možemo upoznati sa bolnom istorijom Ukrajine.

Poetska baština pjesnikinje Telige je, prema riječima gospodina Proročića, kvantitativno mala i poznato je samo 38 pjesama, ali, kako je pojasnio, u emotivnom i patriotskom sadržaju ima nenadmašnu vrijednost, budući da je njen jedinstveni pjesnički glas, svojstven stvaralačkom radu, bio okarakterisan u njenoj jakoj emotivnosti prema Ukrajini, što su književni kritičari definisali kao pasionarnost ljubavnih stihova. 

„U radu Telige postoji granica, gdje se završava mir, spokoj svakodnevnog života i počinje žar borbe i stvarni život. Lirski junak je sama pjesnikinja, a njena kreativnost je njen život. Možemo se samo zapitati kako se u jednoj osobi ispreplijeću neograničena ženstvenost, ljepota, inteligencija, talenat, bezuslovna hrabrost i nepobjedivost. Kreativni život i herojska smrt Olene Telige doveli su do toga da je ona postala simbol besmrtnosti ukrajinske nacije“, kazao je Proročić i dodao da je pjesnikinja bila ubijeđena da će njena generacija postati tvorac budućnosti svoje nacije i da se to najbolje može uočiti u njenim riječima: „Ako se čovjek od početka sprema samo da nosi jaram na svom vratu - iza njega će uvjek biti čovjek sa bičem”.

Pjesme Olene Telige, smatra Veljko Đukanović, imaju široku tematiku i bez obzira o kojim temama se radi, kroz njih neminovno struji istinska ljubav prema Ukrajini.

„Skoro da je nemoguće povući granicu između njenih ljubavnih, misaonih i rodoljubivih pjesama jer se one dopunjuju i prožimaju. U njenoj poeziji se prepliću nježnost, ženstvenost i ljepota sa hrabrošću, nepokornošću i istrajnošću. Njene ljubavne pjesme su ženstvene, pune topline i nježnosti, a osjećanja se kreću od čulnih do platonskih” rekao je Đukanović.

U programu su učestvovali i učenici cetinjskih osnovnih škola.

Nikolina Kašćelan učenica osmog razreda Osnovne škole „Njegoš” i godinu starija Jana Janković, recitovale su stihove pjesnikinje Telige. Recitacijom se predstavio i Vasilije Đukanović, učenik devetog razreda Osnovne škole „Lovćenski partizanski odred”, dok su doprinos u održavanju ovog događaja dali i godinu mlađi učenici ove škole, Aleksa Pravilović, na gitari i Iva Vučković, na violini.

Događaj je organizovala Biblioteka u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori, a medijatorke su bile Mia Špadijer i Dorotea Bušković, učenice prvog razreda cetinjske Gimnazije.  

Olena Teliga je rođena 21. jula 1907. godine, u blizini Moskve u Rusiji. Studirala je u Ženskoj gimnaziji Aleksandre Dučinske u Kijevu. Budući da je, u tom periodu, ostala bez sredstava za život, bila je prisiljena da radi u selima u blizini Kijeva, kako bi pomogla svojoj majci da skupi osnovna sredstva za život. Jula 1922. godine Olena i njena majka odlaze u Podebradiju u Čehoslovačkoj gdje se pridružuje ocu. Nakon sedam godina Olena je diplomirala na Fakultetu za istoriju i filologiju Visokog pedagoškog instituta. Iste godine se udala  za kubanskog kozaka Mihaila Teliga.

U periodu 1929-1939. godine, ona i njen muž su živjeli i radili u Varšavi i aktivno su učestvovali u javnom životu. Olena je radila u ukrajinskoj školi u Centralnom komitetu Ukrajine.

Kao član predstavništva komisije za kulturu osnovala je Sindikat pisaca, osnovala i uređivala časopis ,,Liaavers”, koji je bio pod stalnim nadzorom fašista. 12. decembra, njemački fašisti su  zabranili izdavanje i izlazak ,,Ukrajinske riječi” i objavljivanje ,,Borca”. Olena se nije  plašila odluka nacističkih vlasti, već je ignorisala uputstva nacista namjerno i fundamentalno, pa je 9. februara 1942. uhapšena, a nakon četiri dana je strijeljana od strane njemačkih fašista u Babin Jaru u Kijevu.