270 godina od rođenja Johana Volfganga Getea, poznatog
njemačkog pisca, političara, pjesnika, naučnika i filozofa, obilježeno je danas u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe
Crnojević“ na Cetinju.
O Geteovom životu i djelu, pred cetinjskom
publikom, govorila je mr Vjenceslava Ševaljević, bibliotekarka savjetnica i
profesorica njemačkog jezika i književnosti.
Gete je rođen
1749. u Frankfurtu na Majni. Od roditelja je naslijedio naučni sklad misli,
častoljublje, težnju za obrazovanjem, pjesnički talenat i maštu. Bio je sklon
naučno-objektivnom pogledu na svijet.
1765. stupa na
pravni fakultet u Lajpcigu, a nakon pet godina odlazi u Strazbur na
usavršavanje pravnih nauka. U Strazburu je naučio da voli njemačke
starine, tu se oduševio arhitekturom starih građevina i tu je zamislio „Fausta”.
1775. godine odlazi u Vajmar i tu provodi drugu polovinu svog života. U Vajmaru
je sklopio prijateljstvo s deset godina mlađim Šilerom. Sredinom devedesetih njih
dvojica su izdavali časopis „Hore”, a 1797. izdaju zbirku epigrama pod nazivom „Ksenie”.
Nakon dvije godine
je napisao prvu redakciju „Ifigenije”, a 1786. je prepravio. Iste godine
pojavio se „Egmont“, a 1789. „Taso“.
Najpoznatija Geteova djela su: „Herman i
Doroteja”, „Jadi mladog Vertera“, „Faust“, „Godine učenja Vilhelma Majstera“, „Izbor prema
sličnosti“, „Putovanja Vilhelma Majstera“ i druga.
270 godina od rođenja Johana Volfganga Getea, poznatog njemačkog pisca, političara, pjesnika, naučnika i filozofa, obilježeno je danas u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.
O Geteovom životu i djelu, pred cetinjskom publikom, govorila je mr Vjenceslava Ševaljević, bibliotekarka savjetnica i profesorica njemačkog jezika i književnosti.
Gete je rođen 1749. u Frankfurtu na Majni. Od roditelja je naslijedio naučni sklad misli, častoljublje, težnju za obrazovanjem, pjesnički talenat i maštu. Bio je sklon naučno-objektivnom pogledu na svijet.
1765. stupa na pravni fakultet u Lajpcigu, a nakon pet godina odlazi u Strazbur na usavršavanje pravnih nauka. U Strazburu je naučio da voli njemačke starine, tu se oduševio arhitekturom starih građevina i tu je zamislio „Fausta”. 1775. godine odlazi u Vajmar i tu provodi drugu polovinu svog života. U Vajmaru je sklopio prijateljstvo s deset godina mlađim Šilerom. Sredinom devedesetih njih dvojica su izdavali časopis „Hore”, a 1797. izdaju zbirku epigrama pod nazivom „Ksenie”.
Nakon dvije godine je napisao prvu redakciju „Ifigenije”, a 1786. je prepravio. Iste godine pojavio se „Egmont“, a 1789. „Taso“.
Najpoznatija Geteova djela su: „Herman i Doroteja”, „Jadi mladog Vertera“, „Faust“, „Godine učenja Vilhelma Majstera“, „Izbor prema sličnosti“, „Putovanja Vilhelma Majstera“ i druga.Umro je 1832. godine u Vajmaru u Njemačkoj.