Izložba starih turističkih razglednica „Pozdrav iz daljine u daljinu“ autorke Danijele Radulović, bibliotekarke savjetnice Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ otvorena je sinoć u Biblioteci na Cetinju.
Izložba je dobila ime po tekstu sa aversne strane razglednice koja je doputovala na Cetinje 1905. godine, a sastoji se od oko 200 izloženih razglednica iz perioda od 1899. do 1945. godine i 16 uglavnom tematskih plakata na kojima su predstavljeni gradovi, planinski centri, hoteli, jezera, kafane, mjesta na moru i nacionalni parkovi koji su početkom XX vijeka turistima nudili dobar provod.
Počeci turizma kao relativno novog svjetskog fenomena, kako je kazao direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Oskar Huter, se vezuju za sredinu XIX vijeka, međutim uzimajući u obzir oskudne prilike i najblaže rečeno standard širih slojeva stanovništva, kao i tadašnju infrastrukruru, u Crnoj Gori se ipak čekalo na ozbiljnije pomake u turizmu.
„Izgradnjom hotela Grand, prve moderne građevine na Cetinju, 1864. godine, poznatog kao Lokanda, uveliko su poboljšani uslovi za smještaj posjetilaca što implicira pojavi novih impulsa u turističkom prometu Cetinja. Upravo turistički promet i ugostiteljstvo XIX vijeka, dobijaju sve više zamaha i karakter organizovane djelatnosti. To najbolje ilustruju podaci iz „Glasa Crnogorca“ iz 1889. godine, koji nam pokazuju da se u tom periodu vodi precizna evidencija dolazaka u Prijestonicu, kako turističkih grupa, tako i individualnih posjeta“, rekao je Huter i dodao da su hoteli, budući da su bili prvi izdavači propagandnog materijala, dali veliki doprinos kvalitetnioj prezentaciji Cetinja štampajući razglednice, flajere, letke i vodiče.
Prema riječima autorke izložbe Danijele Radulović, nagli razvoj turizma krajem XIX vijeka donio je novi oblik komunikacije među ljudima. Doživljaje i utiske sa putovanja trebalo je podijeliti sa prijateljima, poznanicima, rođacima i saradnicima, a najbolji način za to su bile razglednice.
„Od 1886. godine kada je slanje razglednica odobrila Univerzalna poštanska unija, „putujuća slika” i „putujući pozdravi” postali su navika i manir pripadnika različitih kultura širom svijeta. Razglednice su se mogle kupiti na željezničkim stanicama, bibliotekama, hotelima, restoranima, a pisanje i slanje razglednica za turistu je predstavljao dio putnog rituala”, istakla je Radulović.
Izložba će biti otvorena do srijede, 14. novembra, a posjetioci će na razglednicama moći da vide kako su pojedini gradovi rasli u metropole i one će im ispričati istoriju pojedinih mjesta ali i priču o turizmu.
„Vidjećete veliki točak u Beču koji je otvoren 1897. godine, Karlsbad, odnosno Karlove Vari najstariju, najveću i najpoznatiju banju u Češkoj u kojoj su odmarali Paganini, Gagarin, Tolstoj i drugi, zatim vrhove Alpa, kockarnicu u Monte Karlu, razglednicu koja je štampana povodom otvaranja Panamskog kanala, poznate hotele tog vremena, čuveni švajcarski prolaz Furka Pas čija priroda i lednici ostavljaju bez daha, pješćane plaže, katedrale, trgove“, pojasnila je autorka.
Na kraju, gospođa Radulović na neki način osjeća nostalgiju što u današnjem vremenu kada nam je imperativ pronaći dobar Wi-Fi signal kako bismo objavili gdje se nalazimo, stare tradicije nezasluženo padaju u zaborav.
„Danas su poštanska sandučad prazna, a u kioscima razglednice žute i neprodate. Bez obzira na to, ne možete vjerovati kolika je sreća prisutna tokom slanja, ali i primanja, odnosno vađenja razglednica iz sandučića. Pošaljite nekom razglednicu, vidjećete i sami. Osjećaj je neprocjenjiv“, zaključila je Radulović.
Izložba starih turističkih razglednica „Pozdrav iz daljine u daljinu“ autorke Danijele Radulović, bibliotekarke savjetnice Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ otvorena je sinoć u Biblioteci na Cetinju.
Izložba je dobila ime po tekstu sa aversne strane razglednice koja je doputovala na Cetinje 1905. godine, a sastoji se od oko 200 izloženih razglednica iz perioda od 1899. do 1945. godine i 16 uglavnom tematskih plakata na kojima su predstavljeni gradovi, planinski centri, hoteli, jezera, kafane, mjesta na moru i nacionalni parkovi koji su početkom XX vijeka turistima nudili dobar provod.
Počeci turizma kao relativno novog svjetskog fenomena, kako je kazao direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Oskar Huter, se vezuju za sredinu XIX vijeka, međutim uzimajući u obzir oskudne prilike i najblaže rečeno standard širih slojeva stanovništva, kao i tadašnju infrastrukruru, u Crnoj Gori se ipak čekalo na ozbiljnije pomake u turizmu.
„Izgradnjom hotela Grand, prve moderne građevine na Cetinju, 1864. godine, poznatog kao Lokanda, uveliko su poboljšani uslovi za smještaj posjetilaca što implicira pojavi novih impulsa u turističkom prometu Cetinja. Upravo turistički promet i ugostiteljstvo XIX vijeka, dobijaju sve više zamaha i karakter organizovane djelatnosti. To najbolje ilustruju podaci iz „Glasa Crnogorca“ iz 1889. godine, koji nam pokazuju da se u tom periodu vodi precizna evidencija dolazaka u Prijestonicu, kako turističkih grupa, tako i individualnih posjeta“, rekao je Huter i dodao da su hoteli, budući da su bili prvi izdavači propagandnog materijala, dali veliki doprinos kvalitetnioj prezentaciji Cetinja štampajući razglednice, flajere, letke i vodiče.
Prema riječima autorke izložbe Danijele Radulović, nagli razvoj turizma krajem XIX vijeka donio je novi oblik komunikacije među ljudima. Doživljaje i utiske sa putovanja trebalo je podijeliti sa prijateljima, poznanicima, rođacima i saradnicima, a najbolji način za to su bile razglednice.
„Od 1886. godine kada je slanje razglednica odobrila Univerzalna poštanska unija, „putujuća slika” i „putujući pozdravi” postali su navika i manir pripadnika različitih kultura širom svijeta. Razglednice su se mogle kupiti na željezničkim stanicama, bibliotekama, hotelima, restoranima, a pisanje i slanje razglednica za turistu je predstavljao dio putnog rituala”, istakla je Radulović.
Izložba će biti otvorena do srijede, 14. novembra, a posjetioci će na razglednicama moći da vide kako su pojedini gradovi rasli u metropole i one će im ispričati istoriju pojedinih mjesta ali i priču o turizmu.
„Vidjećete veliki točak u Beču koji je otvoren 1897. godine, Karlsbad, odnosno Karlove Vari najstariju, najveću i najpoznatiju banju u Češkoj u kojoj su odmarali Paganini, Gagarin, Tolstoj i drugi, zatim vrhove Alpa, kockarnicu u Monte Karlu, razglednicu koja je štampana povodom otvaranja Panamskog kanala, poznate hotele tog vremena, čuveni švajcarski prolaz Furka Pas čija priroda i lednici ostavljaju bez daha, pješćane plaže, katedrale, trgove“, pojasnila je autorka.
Na kraju, gospođa Radulović na neki način osjeća nostalgiju što u današnjem vremenu kada nam je imperativ pronaći dobar Wi-Fi signal kako bismo objavili gdje se nalazimo, stare tradicije nezasluženo padaju u zaborav.
„Danas su poštanska sandučad prazna, a u kioscima razglednice žute i neprodate. Bez obzira na to, ne možete vjerovati kolika je sreća prisutna tokom slanja, ali i primanja, odnosno vađenja razglednica iz sandučića. Pošaljite nekom razglednicu, vidjećete i sami. Osjećaj je neprocjenjiv“, zaključila je Radulović.